top of page

UKRASNO DRVEĆE

Ukrasno drveće ili Lišćari su dugovečne drvenaste biljke sa visinom rasta koja ide od 1,2 m do 20 metara visine.

Kao što im samo ime govori lišćari su biljke sa dekorativnim lišćem raznih oblika i kolorita.

Za našu planetu su od posebnog značaja jer predstavljaju pluća Zemlje, sprečavaju eroziju i održavaju ekosisteme. Lišćarske listopadne šume rastu u umereno kontinentalnom pojasu kome pripada i Srbija. Zbog svoje raznolikosti i estetske privlačnosti kolorita lišća, cvetova, oblika krošnja nezaobilazi su deo pejzažne arhitekture.

Pri izboru lišćara, veoma je važno definisatii potrebu klijenta. Da li mu u dvorištu treba dobar hlad, ili je pak reč o vetrozaštitnom pojasu ili ukrasavanje vrta.

Kada utvrdimo kakve su potrebe i želje pristupamo odabiru lišćara pre svega prema uslovima u kojima se sadi i zahtevima klijenta.

Acer crimson sentry - Ova vrsta javora ima prelep, svetlo crven do tamno crven list u zavisnosti od polozaja i osuncanosti. Ukoliko se ne oblikuje imace uski piramidalni oblik ali se od njega mogu praviti secenjem i lopte od krosnje.  Kao i svi javori vrlo je vredna sadnica u svakom vrtu . Spada u manja drveca. Zbog svoje kompaktne velicine  pogodan je za manje predele.  Dobar je izbor i za uske lokacije.

Acer palmatum disectum je još jedan Japanski javor patuljastog rasta do 1,5m visine, krošnje ovalnog oblika od kalema prema tlu. List je tamno crvene boje, narezan po ivici dužine od 3 do 6cm.

Pogodan je za manje vrtove, kao i za velike komplekse, moze opstati i u vecim saksijama. Nije zahtevan sto se tice zemljista. Voli sunce moze ici i u polu hladu

Nežan, elegantan sa interesantnim režnjevitim i po obodu narezanim listovima idealan je ukras malih bašti ,alpinetuma i kamenjara. Zato ljubitelji baštovanstva veoma cene japanski javor. Vodi poreklo iz Japana i sa Korejskog poluostrva. Svojom lepršavom pojavom u kombinaciji sa niskim kuglastim i poleglim četinarima, kao i dekorativnim šibljem stvara zaokruženu celinu.

Zlatni japanski javor žbunaste forme, listovi režnjeviti sa 5 režnjeva, žuto narandžasti na proleće, kasnije svetlo žuti. Biljka je izuzetno dekorativna i efektna, pogodna za oblikovanje

Često se može naći u vrtovima, posudama. Nije zahtevan sto se tice zemljista.

Visoki crvenolisni javor - Vrsta javora koja se veoma lako gaji u prosečnim, srednje vlažnim i dobro isušenim tipovima zemljista.

Tolerantna je na delimične senke, ali intezivnija boja dolazi do izražaja ukoliko se gaji u punom suncu. Pored visokog praga tolerancije na toplotu i sušu ističe ga i tolerancija na urbana zagađenja. Vrsta je poznatija jos i kao Norveški javor i vodi poreklo iz Evrope.

Dostiže visinu od 6-7m i širinu od 4-5m. Listovi su tamno crvene boje koju zadržavaju tokom čitave godine. Cvetovi se javljaju nešto pre ili u toku listanja,žute su boje i predstavljaju jako lepu kombinaciju i daju odlican kontrast lišću.Plodovi su ljubičaste boje.

Albizzia julibrissin ili Roza mimoza ili svilasta albicija ili Kineska mimoza pripada srednjim lišćarima i dostiže visinu od šest do deset metara. Krošnje se formira u obliku kišobrana od tri do  četiri metra. Cveta rozo ljubičaste boje paperjastog cveta od juna do septembra.
Albicija se može orezivanjem držati na željenoj visini.

Raste veoma brzo do metar godišnje. Neobičnog rasporeda grana kojima podseća na palmu. Sama krošnja albicije je kišobranastog oblika pa je kao takva idealno mesto za sedenje. Atraktivnog roze cveta koji je sličan mimozi. Krošnja je prozračna sa perasto složenim zelenim listovima koji se noću skupljaju. Koristi se kao dekorativna biljka u pozadini ili samostalno kao centralna biljka.

Voli sunce ali uspeva u polusenci.

Bethula alba ili bela breza je jedan od lepših visokih lišćara raste preko petnaest metara visine. Piramidalne krošnje koja može prelaziti pet metara širine. Vitkog debla bele boje i prozračne krošnje, srednjih uspravih grana, dok se bočne u luku spuštaju ka zemlji.

Svetlo zeleni listovi u jesen dobijaju zlatno žutu boju. Početkom marta pre listanja je krase žuto zelene rese. Kora je nežno bele boje prijatnog hlada, sa nežnim listovima koji trepere na suncu.

Zbog svoje sposobnosti da se adaptira gotovo na sve uslove često je možemo videti u gradskim uslovima, parkovima, većim vrtovima.

Može se saditi pojedinačno ili u grupacijama.
Voli sunce, uspeva i u senci.

Pitomi kesten ima odlične nutritivne vredosti i kao takav je od davnina u ljudskoj ishrani.

Može da poraste do dvadeset metara visine, ima bujnu i veliku krošnju od pet do sedam metara. Kore glatke i smeđe. Listova duguljastih i nazubljenih. Kada se razviju listovi početkom juna pojavljuju se cvetovi. Plodovi sazrevaju u prvoj polovini oktobra meseca, sjajne površine, poluokrugli, zaobljeni smeđe boje. Veoma je dugovečan, može poživeti pet stotina godina. Ne podnosi krečnjačka tla.

Ima ga svuda, od javnih površina do privatnih vrtova. Voli sunce, uspeva i u senci.

Catalpa bignonoides nana je izuzetno zanimljiva i privlačna forma lišćara, pravilne okrugle krošnje, visine 3,5 – 5 m i gotovo isto tolike širine krune. Poseban kvalitet daju svetlo zeleni listovi prečnika i do 20 cm.

Najviše joj odgovaraju otvoreni položaji, najvećim delom dana izloženi suncu. Zemljište ne bira, dovoljno je da bude umereno vlažno do vlažno. U našim uslovima otporna na niske temperature i mraz. Pogodna je i za manje vrtove, kao detalj na travnjaku, ali je prava šteta, zbog izuzetno atraktivnog oblika krune, ne iskoristiti je za manje drvorede ili upadljive položaje na ulazima, uz staze i sl.

Japanska jabuka vodi poreklo iz Kine. Sadrži dosta tanina, pa ima opor ukus koji se gubi kako sazreva. Poznata je kao lekovito voće. Zbog svog nutritivnog sastava deluje protiv upalno, snižava krvni pritisak, čisti i jača krvne sudove. Plodovi su bogati C vitaminom, A vitaminom, kalijumom ,kalcijumom zbog čega povoljno utiču na ceo probavni trakt. Zbog visoke količine antioksidanata utiču povoljno na prevenciju mnogih vrsta tumora.

Raste kao listopadni lišćar srednje veličine do sedam metara visine, lepo formirane okruglaste krošnje. Najbolje se oseća u umerenom toplotnom pojasu. Plod je u obliku srcolike jabuke srednje veće veličine, crvenkasto narandžaste boje.

Sazreva u drugoj polovini oktobra meseca.

Zimzelena magnolija je zimzeleno drvo ili žbun, raste do 10 m, 4 – 5 m u širinu. Listovi krupni, sjajni, tamno zeleni. Cvetovi su joj izuzetno krupni (20-25cm širine), beli, mirsini i sastavljeni od 3 do 12 mesnatih latica. Cveta od juna do avgusta. Otporna je na niske temperature cak i do -25. Nije zahtevna sto se tice zemljista.

Sibirski limun podnosi do -35 stepeni, brzo raste i u trećoj godini cveta, a pun rod daje posle šeste godine i tad daje preko 70kg ploda po  jednom stablu, plod je lekovit i sadrži vitamin C , 7 puta veće koncentracije od običnog limuna

ima i vitamin P koji je redak  i 3500 ORAC jedinica u 100 gr, što znači da je ogroman antioksidans. , Nema prirodnih neprijatelja.

Brzo raste i mora se orezivati najmanje tri godine i formirati krošnja oko vodjice te se vodjica krati u trećoj  godini, tada drvo sibirskog limuna bude oko 2 – 2,5 metra.

Morus alba pendula ili žalosni dud kako je ova biljka u narodu poznata, ima oblik otvorenog kišobrana koji formira krošnja talasasto se spuštajući do zemlje. Visina zavisi od visine kalema, najčešće je visine od dva do četiri metra, ali može biti i manji.Širina krošnje do metar i po. Duge grane koje se povijaju do same zemlje, gusto su obrasle lišćem. Oskudan plod dekoratvnog karaktera(dudinje) donosi krajem maja. Plod je jestiv.Otporan je na niske temperature

Oblik krošnje kao i veličina mogu se kontrolisati orezivanjem.

Crvenolisna šljiva - Listopadno drvo visine do 8 m, širine 5-6 m. Listovi tamno crveni, grane crvenkaste. Cveta u martu, cvetovi beličasto-roze. Formira  kuglastu krošnju a može i da se orezuje. Uspeva na svim tipovima zemljišta. Može se saditi u drvoredima ili kao pojedinačno drvo u manjim vrtovima.

Japanska ukrasna trešnja - Listopadno drvo, široke krošnje, visine 8 – 10 m, širine 5 m. Cveta u aprilu-maju, pre listanja, cvetovi pink, dupli. Listovi zeleni na jesen crvenkasto-narandžasti. Voli sunčana staništa, toleriše sve tipove zemljišta. Vrlo dekotativna vrsta, koristi se u drvoredima, a moze i pojedinacno u manjim vrtovima.

Žalosna japanska trešnja - Veoma dekorativno malo listopadno drvo sa visećim granama koje formiraju velike lukove i potpuno su prekrivene cvetovima. Listovi su bronzani kada se pojave, a kasnije su zeleni, 8-10 cm dugi, eliptični. Spektakularno cvetanje se dešava u aprilu na golim grančicama i sa prvim listovima. Cvetovi su dupli, 3 cm široki, 4-6 u grupi, sveže rozikaste boje.

Zbog svoje izuzetne dekorativnosti najčešće se koristi pojedinačno.

Punica granatum je  listopadni grm koji može u saksiji dostići visinu od 1,5 m, a u bašti do 2 m. Na proleće formira nove listove. Krajem juna i početkom jula počinje da cveta narandžasto-crvenim cvetovima. Period cvetanja traje do kraja septembra. Orezivanjem možete postići željenu formu. Sadnicu dok je mlada bi trebalo prve 2 godine zimi sklanjati na malo toplije, a kada ojaca i poraste moze biti napolju i do cak -20 stepeni. Plodovi su jestivi, manji su od ploda pravog nara.

Rhus typhina - Crveni ruj je drvo nižeg rasta, često nepravilne, a zanimljive krošnje. Dostiže visinu do 4 m. Listovi ovog drveta su u obliku pera i imaju svetlo zelenu boju do jeseni. U jesen počinje čarolija ove biljke, jer u tom periodu listovi menjaju boju od žute, preko narandžaste, pa sve do crvene. Cvetovi su žute boje i pojavljuju se krajem proleća. Plod je crvene boje u jesen, a u zimu dobija tamno crvenu, odnosno bordo boju i izgleda kao da je prekriven plišem. Taj plod ostaje tokom zime na drvetu. Ovo nije zahtevna biljka, podnosi skoro svaku vrstu tla i ne traži mnogo vlage. Ima dobro razvijen koren, pa se sadi na padinama, odnosno strmim terenima.

Robinia pseudoacacia umbraculifera je veoma lepa kuglasta forma bagrema, koji pripada srednjim lišćarima. Visine do pet metara, šitine krošnje do četiri metra. Krošnja pravi lep hlad. Listovi su tipični za bagrem parnoperasti. Raste do pet metara  visine sa velikom pečurkastom krošnjom do četiri metra. Sadi se pojedinačno, najčešće u drvoredu. Nije probirač ,što se kavaliteta zemljišta tiče. U gradu se najčešće sadi u drvorede.

Veoma je otporan na mraz i visoke temperature, pred zimu brzo odbacuje list tako da nema dugog prljanja dvorišta.

Salix caprea pendula ili žalosna vrba ili Iva kako je u narodu nazivaju pripada grupi žalosnih lišćara. Krajem zime u februaru se pojavljuju mace (cvetovi) na granama pre listanja najavljujući proleće. Kada cvetovi otpadnu tada možemo korigovati krošnju rezanjem. Tek posle toga žalosna vrba olistava. Izuzetno je elegantna viseća forma  visoka dva do tri metra (zavisi od visine kalemljenja, može biti i niža). Trpi sve tipove zemljišta.

Pošto joj širina jedva prelazi metar do metar i pedeset pogodna za male vrtove, žardinjere, krovne vrtove, a moze i za vece povrsine.

Šarena vrba - Glavna karakteristika ove vrbe su njeni panaširani listovi koji su šarenolisni tokom cele sezone. Mladi listovi su pink boje, a starenjem dobijaju nijanse pink, krem bele i zelene boje. Uski listovi su najatraktivniji tokom proleća i ranog leta, a kasnije njihove šare lagano blede. Ukoliko su je temperatura tokom jeseni niska mlade grane prelaze u crvenu boju i tako ostaju atraktivne tokom zime. Nema zahtevne prema zemljištu ali zahteva veće količine vode tokom cele godine. Visina zavisi od kalema i orezivanja krosnje, neka prosecna visina 2,5m.

Syringa vulgaris – Jorgovan, pripada listopadnom žbunju ili niskom drveću visine do tri metra. Ima kožaste, srcolike listove koji ostaju do same zime. Jorgovan cveta tokom maja meseca. Njegovi cvetovi, listovi i stabljika imaju brojna lekovita svojstva.
Sadi se u skoro svim tipovima zemljišta, trpi zimu i topla leta.

Imamo ga i u beloj boji.

Ulmus glabra pendula ili žalosni brest je drvo žalosne forme povijenih grana. List je jako krupan i neobičan interesantan sam po sebi. Visina sadnice zavisi od visine kalema koji je najčešće oko dva metra, ali može biti i manji.

Ima kišobranastu krošnju sa isprepletanim granama koje se mogu uređivati rezanjem s proleća pre listanja, širine metar do dva metra. Kako stari kora prelazi iz glatke u plutastu. Dobro podnosi sve tipove zemljišta, trpi mraz i sušu.

Veoma je dekorativan. Sadi se kao pojedinačno drvo na travnjacima ili u malim baštama.

Wisteria sinensis (Plava kiša) je listopadna puzavica sa izuzetnim penjačkim sposobnostima. Dostiže veliku dužinu preko dvadeset metara. Cvetovi su sazdani od grozdova svetlo plave boje.Cveta početkom maja meseca. Zbog velike količine cveta koji u grozdovima pada na dole dobila je ime plava kiša. Dok su izdanci mladi možemo ih uplesti i formirati malo stablo sa kog će cvetovi visiti prema zemlji. Potreban joj je oslonac za penjanje.

Idealna je za zatvaranje pogleda ako je formirana kao stablo, ili kao dekor oronulih zidova fasada, pergola. Moze se saditi i kao samostalno drvo bez ikakvog oslonca.

bottom of page